Potrèt: Cura+

Potrèt: CURA+ Support Foundation

WILLEMSTAD – Ret Karibense a kòmbersá ku Juni Martina* di 39 aña, kende a ser diagnostiká ku H.I.V. un aña i dos luna pasa, i a kompartí e realidat di biba ku e virus na Kòrsou. Juni tabata den un relashon nobo i a konfia su pareha i a keda sin usa protekshon of tuma otro prekaushonnan nesesario.

Juni ta atmití ku e impakto emoshonal di su diagnosis ta traha ku n’e tur dia. “Tin dia ta mas difísil ku otro, i lo mi no tabata akinan si no ta pa e guia di van CURA+ Support Foundation, ken a duna mi hopi konseho kon pa dil ku e realidat nobo”, ela splika.

Según datonan ofisial di GGD, aktualmente tin 1916 persona infektá ku HIV na Kòrsou. 57 porshentu ta hende hòmber, 43 porshentu ta hende muhé, i 10 porshentu ta ama di kas, ku nan kasá of pareha tin un baisait. Akí na Kòrsou 1.1 porshento di nos komunidat tin HIV, mas ku Afrika Sub-Sahara.

Diferente test
Pa tres luna largu Juni tabatin un griep fuerte ku no kièr a bai, i tabatin un tosa seku ku no kièr a kita. “Tambe mi kliernan a hincha i nan no kièr a baha. Esaki a pone mi bai mi dòkter di kas ken a hasí diferente test”, ela splika. “Na promé instante nos a kere ku ta algu falta mi kliernan, pero despues ku mi a bai un spesialista di garganta, nanishi i oido, ken a test mi pa HIV, esaki a bin bèk positivo”, ela kompartí.

Juni su pareha no tabata sa mes ku e tabata HIV positivo, i despues di Juni su diagnosis, e tambe a bai test. A pesar di su diagnosis positivo e a opta pa keda ku su pareha, paso e no ta mira ku esaki a infekt’e pa malu, pero e ta atmití ku ela stop di tene relashon despues di diagnosis, pa motibu di e stigma ku ta mara na esaki.

E partí más duru pa Juni ta e proseso di kuminsá bebe remedí. “Hende ta mira bo tuma remedí na botika i ta husgá bo pa bo status”, ela kompartí. Un persona ku H.I.V. mester bebe e remedí tur dia pa restu di su bida pa kontené e virus. Si e pashènt hasí esaki, e karga viral por bira kasi indetektabel i ta pone ku e persona por tin un ekspektativa di bida largu.

Remedí
Durante Juni su periodo di diagnosis tabatin hopi drama rònt di disponibilidat di e remedí antiviral na botika. Ela sali den publisidat ku e notisia ku den e luna di novèmber botika nan no tabatin e remedí krusial pa e grupo akí. “E situashon a keda resolvé temporalmente, i tin garantia di remedí te desèmber”, Juni a splika. “Nos a komprondé ku St. Elizabeth tin un debe serka e importado i nos no sa kiko ta bai pasa na yanüari”, ela añadi.

E reakshon di famianan i amigunan pa ku e diagnosis di Juni en general tabata positivo. “Tin sierto kaminda ku nos a bai dilanti riba e punto akí, pero ainda niun hende no ke ser asosiá ku H.I.V.”, ela splika. E deseo di más grandi di Juni ta pa mira e tabú i stigma rònt di HIV/AIDS kita i mira un kambio den nos aktitut i pensamentu nan eróneo rònt di nos seksualidat. “Mayornan mester ta mas habri ku nan yunan i eduká nan kon pa kuida nan kurpa”, ela konkluí.

* Nòmber fikstisio

Outor Deya Mensche