Portrèt: Natasja Gibbs

AMSTERDAM – E registronan di esklabo di Aruba mas den kabamentu di aña lo bini online i e ora ei lo ta optenibel pa tur hende. Asina Sjoerd Meijer, presidente di Stichting Surinaamse Genealogie (Fundashon Genealogia Surinameño), a laga sa. Poko tempu pasá a pone e registronan surinameño online kaba.

Huntu ku e históriko Okke ten Hove Meijer, ku a lanta na Aruba, a traha riba kolekshon i digitalisashon di 498 nòmber di esklabo i nan doñonan na Aruba i 7500 na Kòrsou. Meijer no por bisa ainda ki dia esnan di Kòrsou ta bini online. Pero awor ku e nòmbernan di esnan na Aruba ta konosí, e ku Ten Hove ta spera ku esunnan di e otro islanan tambe lo bini.

E históriko Coen van Galen. Potrèt: Universidat Radboud.

a di eksperensha kuantu trabou ta pa gana e registronan di sklabitut di e temporada kolonial di Hulanda online. E mes ta trahando riba e registronan di Sürnam. E no a haña plaka di gobièrnu hulandes pa publiká e sigur 80 mil nòmbernan di esklabo online. Ta un akshon di crowdfunding, ku kontribushonnan di 539 boluntario, mester a bini pa logra esaki.
Meijer i Ten Hove tambe ta nan mes ta paga nan trabou kompletamente. “Di un banda ta lástima ku gobièrnu hulandes no ta sinti su mes responsabel pa invertí aki den”, Meijer ta bisa. “Di otro banda bo mester pensa ku asina’ki bo mes por mantené kòntròl riba e proyekto i bo no debe Hulanda nada.”

Julian Isenia

Segun e yu di Kòrsou Julian Isenia (32) di Amsterdam esaki ta ilustrá e ‘posishon ambivalente di gobièrnu hulandes pa e tipo di inisiativa aki’. Isenia ta promové na Universidat di Amsterdam. Por ehèmpel ta pone plaka disponibel si pa e International Decade for People of African Descent pero e inisiativanan pa esaki mester bini di e hendenan mes. Gobièrnu ta masha reservá i a duna poko publisidat. Isenia ta ferwagt hopi interes si di siudadanonan pa e registronan di esklavo.

Self-empowerment
Falta di fondo no ta stroba Meijer i Ten Hove di pone e nòmbernan di esklabonan i nan doñonan online. Nan ta haña e tópiko masha importante. “Ta mi historia, pero di bo tambe”, asina Meijer ta rekapitulá.

“Den kada famia na Kòrsou i Aruba, pero riba e otro islanan tambe tabatin katibu. Mi ta un desendiente di un katibu ku su tata a kumpra su libertat na 1827. El a pensa: mi mester kumpra libertat di mi yu muhé pasobra e no mester biba den sklabitut. E konosementu aki ta duna mi orguyo i un sintimentu di forsa. esaki mi ke duna tu desendiente di esklabo.”