Kontrali na loke Openbare Werken ta bisa, e palunan no ta na un distansha di 9 meter for di otro – potrèt: Michelle da Costa Gomez

Kontrali na loke Openbare Werken ta bisa, e palunan no ta na un distansha di 9 meter for di otro – potrèt: Michelle da Costa Gomez

WILLEMSTAD – E palunan i matanan kantu di kaminda di outo ku mester sirbi pa mehorá seguridat den tráfiko ta mal mantené of sin mantenshon. Ademas ora planta palu nobo ta usa palu robes.

 
Openbare Werken (OW) di ministerio di Trafiko, Transpòrt i Planifikashon Espasial ta responsabel pa e palunan i matanan ku a planta kantu di kaminda. Nan ta pertenesé na e mobilario di kaya i no ta mira nan komo parke ku servisio di parke di LVV di ántes mester kuida.

 
Seguridat di tráfiko
Frensel Mercilia ta hefe di e departamentu di desaroyo di proyekto i konseho na OW. “Ta usa e palunan komo parti di seguridat di tráfiko. Banda di kaminda dòbel manera entre Betesda i rotònde di Julianadorp mester planta nan na un distansha di nuebe meter for di otro. Kaminda tin urbanisashon nan mester ta na 7,5 meter for di otro”, e ta bisa.

 
Ku e divishon entre kaminda di kana i kaminda di outo ta bini un efekto di tùnel ku ta pone e outomobilista kore mas trankil. Ta traha ku mata ku si akaso dal nan ku outo, e mata ta kibra pero e outomobilista ta keda na bida.

 
Indígena
E vegetashon ku lo a planta kantu di e kaminda entre Betesda i e rotonde di Julianadorp mester tabata indígena; asina a preskribí den e fail di e proyekto. Mercilia ta bisa ku e no sa nada di esaki. “Aktualmente ta planta palma di sabal”, e ta bisa i e ta kere asta ku ta asina ta para den e fail di e proyekto.

 
Komo splikashon pakiko no ta traha ku mata indígena strukturalmente e ta bisa: “Nos servisio hopi be a pidi informashon tokante vegetashon indigena pa planta kantu di kaminda. Ma nunka nos no a haña kontesta. Mester realisá si ku pa proyekto asina mester di palu i mata grandi kaba. Ku mata chikí komo mobilario di kaya bo no ta logra bo meta. Ademas e chèns ku ta hòrta e matanan ta bira mas grandi.

 
Rignald Christina di Veilig Verkeer Curaçao ta bisa ku mata di kantu di kaya mester ta koló bèrdè pa seguridat di tráfiko. “Internashonalmente ta usa bèrdè pa garantisá trankilidat. Tambe ta un protekshon kontra outo ku eventualmente ta bini di otro banda.”

 
Segun Christina mantenshon di barera di seguridat ta mas karu ku mantenshon di un tranke di mata entre e kamindanan. No ta envolví Veilig Verkeer Curaçao den realisashon di adaptashon di kaminda manera esun entre Betesda i e rotònde di Julianadorp.

 
Mantenshon
Tempu ku ainda Kòrsou tabata bou di kuratela di Hulanda pa motibu di e instrukshon di 2012, a limitá gastunan di gobièrnu severamente. E instrukshon no ta riba mesa mas pero no a kita e reglanan di desishon estrikto pa servisionan di gobièrnu. Pa motibu di e reglanan aki tin hopi retraso den tenementu di destaho públiko pa mantenshon di mobilario di kaya, entre nan e palunan ku ta pone kant’i kaminda.

 
“Kada gastu di mas ku 250.000 florin mester bai Servisio di Finansa promé pa haña pèrmit. Ta tarda pa e pèrmit aki yega i asina diferente trabou ta keda para”, un amtenar ku no ke pa menta su nòmber ta bisa.

 
Outor: Michelle da Costa Gomez