Rey Willem-Alexander y Reina Maxima -potrèt: Jean Mentens

Rei Willem-Alexander i Reina Maxima -potrèt: Jean Mentens

KRALENDIJK – Di parti di Watchdog Group Free Bonaire From BS-BES a sali un karta di protesta relashoná ku e bishita real fin di luna na Boneiru. E karta firmá pa Claudette Martijn-Reed ta bisa ku pa diferente motibu, pueblo di Boneiru no ta mira e bishita ku un kurason kontentu.

E ta spera ku e karta ta logra kambia pensamentu di Rei pa bin Boneiru. E ta skirbi: “Pa kas real no tin nada di selebrá. Na e pesadia aki tin mas di bisa i reprochá. Nos ta haña hustamente ku bo a bira bo lomba pa nos. Pèrdida total di konfiansa den intenshonnan di parlamentu i senado hulandes. Loke no por a kibra den 40 aña, a destruí den kuater aña. E intenshon di BES tabata pa mehorashon òf destrukshon?

Ademas Martijn-Reed ta mustra ku pueblo di Boneiru ta hopi malkontentu ku maneho di RCN, parlamento i senado na Den Haag i gobernantenan lokal. Tambe ku formashon di BES ta ilegal ku lo tin konsekuensia pa Hulanda. “Miles di hende na Boneiru gustosamente lo ke deskonsehá bo pa sigui ku bo bishita pa Boneiru”, e ta sigu skirbi.

Un di e motibunan p’esaki, segun Martijn-Reed, ta ku pa mas ku dos aña kaba a pidi un referèndem legal pa medio di un kantidat di akshon. E ta mustra riba e akshon di James Finies dilanti di Kolegio Ehekutivo ku henter pueblo di Boneiru ta sostené. Otro motibu, según Martijn-Reed, ta e ‘aanmaningen’, findishi, baimentu di bankarota, menasanan i un kantidat di trampa di impuesto. Un di tres motibu ta ku “Hulanda ta traha un plan falsu pa eradiká e pueblo di Boneiru.

E ta skirbi: “Esaki nunka nos lo no pèrmití. Diariamente nos ta sinti nos mes intimidá, diskriminá i reprimí meskos ku nos a bolbe den e periodo di katibu. Nos ta hopi iritá, tristu i rabiá. Un prizòn luhoso na lugá di un empleo i desaroyo sosial ekonómiko. Na promé lugá nos ke nos referèndem, i na di dos lugá ku e 800 hendenan di RCN i su sosionan ku ta hasi nos pober i ta kosta hopi plaka, ta bai. Na di tres lugá nos ke nos outonomia total asina nos por enkaminá nos kaminda pa independensia na 2020. Esei ta e aña ku Nashon Uní a proponé pa eradikashon total di e era di kolonialismo.”

Fuente Èxtra Boneiru