Dennis Richardson – potrèt: Pieter Hofmann

Dennis Richardson – potrèt: Pieter Hofmann

DEN HAAG – Ta manera Hulanda i Sint Maarten lo no yega na un akuerdo tokante instalashon di un kámara di integridat. P’esei e isla ta kore peliger ku den Konseho di Ministernan di Reino lo imponé un Regla General di Gobièrnu riba dje.

Minister di Hustisia di Sint Maarten Dennis Richardson ayera a papia ku Raad van State. Minister di Asuntunan Interno i Relashonnan den Reino Ronald Plasterk a tuma parti na e kombersashon.

Proposishon di lei
Richardson ta disgustá tokante e menasa di un instrukshon. “Sint Maarten ta kompletamente kontra. Na promé lugá pasobra nos tabata ehekutando e rekomendashonnan di e investigashon di integridat di e komishon Wit-Samson kaba i nos tabatin un proposishon di lei kla kaba.” E proposishon di lei ta ofresé protekshon hurídiko na personanan ku tin un investigashon ta kore kontra nan pa motibu di violashon di integridat.

Hulanda no ta kere ku Sint Maarten tin e abilidat pa purifiká su mes i pa trata ku korupshon. Den Haag ke un kámara di integridat ku ta kai bou di Konseho di Ministernan di Reino. Sint Maarten ke manten’é den su propio mannan, pero Plasterk no ta konfia parlamento di e isla.

‘Blèkmel di mando’
Richardson a yama e menasa di un instrukshon via Konseho di Ministernan di Reino un ‘blèkmel di mando’. “Den e Medida General ta duna un kámara di integridat ku Hulanda a nombra un kompetensia enorma pa husga independientemente, anto nota bon: den un otro pais. Mi tin masha gana di sa kon lo reakshoná aki si Fransha òf Alemania lo por a bin imponé esaki aki.”

“Un medida general ta un último rekurso, si tin peliger ku kosnan lo bai malu i si e pais mes no tuma medida”, Richardson ta sigui. “No tin kuestion di esaki niun ora so. Te ku dos be Plasterk a manda su sekretario general Sint Maarten pa negoshá. Nos a yega na un akuerdo pa 99.9 porshento. Ta un punto so tabatin ku e hulandesnan tabata ménos kontentu kuné.”

E minister ta defendé e idea di protekshon hurídiko. “Nos no por otro, nos ta biba den un estado di derecho i e ora ei bo ta inosente te ora ku tin otro prueba. Den un komunidat chikí bo ta kulpabel te ora ku prueba ku bo ta inosente.”

Orguyo
Richardson ta enfatisá ku su pais mester di tempu. “Mi ta haña e orguyo ku Hulanda ta papia kuné tokante esaki ridíkulo. Nan a tuma 500 aña pa yega na e nivel di awor. Sint Maarten ta bai drenta su di sinku aña. No a prepará e isla pa un státùs di pais, ántes e lugá tabata un sorto di munisipio di Antia. E proseso demokrátiko mester kristalisá ainda.”

Segun Richardson Sint Maarten ta hasi tur loke e por pa alkansá su retraso. “Sint Maarten a hasi esaki su prioridat. Si bo no ker e, bo por hala e kámara di integridat manda patras. Pero Sint Maarten a hal’é dilanti. E rapòrt ta papia di un kámara di integridat den tres aña, nos akí tin proposishon di lei den Staten despues di algu mas ku seis luna.”

Kumplimentu
“E rapòrtnan ta bisa ku den e arkitektura di e gobièrnu ta falta reglanan ainda. Mester establesé esakinan. E punto suak ta e kumplimento. Si un hende violá e reglanan nos no ta hasi masha kos”, E kámara di integridat ta bai para e asuntu aki. E kámara aki por hasi investigashon i duna konseho obligatorio. Parlamento ainda no ta di akuerdo, pero Richardson ta ferwagt ku parlamento lo aseptá e proposishon di lei pa un kámara di integridat.

Outor Pieter Hofmann