Ret Karibense ta trese un seri di artíkulo tokante e islanan di Hulanda Karibense, sinku aña despues di e renobashon estatal di 10 di òktober 2010. Riba e fecha ei a desmantelá Antia Hulandes i Sint Maarten i Kòrsou a bira pais outónomo den reino. For di e dia ei Boneiru, Sint Eustatius i Saba ta ‘munisipio ekstraordinario’ di Hulanda. Aruba tin e státùs outónomo for di 1986 i no tabata forma parti mas di Antia Hulandes.

Falta di sierto leinan despues di 10-10-10 a habri kaminda  pa ilegalidat

Falta di sierto leinan despues di 10-10-10 a habri kaminda pa ilegalidat

WILLEMSTAD- Despues di 10-10-10 a dura sinku aña promé ku e lei di órden públiko a drenta na vigor. Ta trata di un lei hopi importante ku tei pa mantené órden i protehá komunidat di aktonan ku ta kontra lei. Den e lapso di tempu ku e lei aki no tabata na vigor a surgi un ola grandi di aktonan ilegal prinsipalmente riba espasionan públiko i den mondinan.

E infrakshonnan mas komun i mas visibel ta dùmpmentu ilegal di tur sorto di sushi i ponementu di bòrchinan di propaganda sin niun klase di pèrmit.

Un reportahe di José Manuel Dias:

Durante e proseso di traspaso pa pais Kòrsou, eróneamente a pone e lei di órden públiko i otro leinan riba e lista negativo. Na 2010 a krea un lista negativo pa leinan ku ta bira opsoleto na momentu ku pais Antia Hulandes stòp di eksistí. Sinembargo algu a bai robes i a pone un kantidat di lei importante riba e lista aki.

Sin sanshon
E echo ku no tin lei ta pone ku no por a aktua ni sanshoná esnan ku ta violá órden públiko. E konosido empresario den ramo di turismo Randy Cuevas a sufri pèrdida na momentu ku su kompetidor a pone un bòrchi di propaganda dilanti di su negoshi. “SKS a bisami ku nan no por a hasi nada i mi mester a sinta mira kon Caracasbaai ta yena kompletamente ku bòrchi”, Cuevas a bisa.

Otronan ta lanta mainta i haña nan mes konfrontá ku un monton di sushi ku deskonosínan a dùmp den nan bario. Tur esaki a pasa durante sinku aña largu desde Kòrsou a haña su status di pais outónomo. Segun eks hefe di SKS Ruben Angel, outoridatnan no por aktua “pa e simpel motibu ku no tin un lei riba kual por basa un prosès verbal.”

Fayonan kometé
Eks diputado Zita Jesus-Leitu enkargá ku Struktura Estatal na 2010, ta atmití fayonan kometé durante e periodo di traspaso di e diferente leinan. “Tabatin mas di dos mil lei ku mester a pasa i tabatin hopi preshon pa por a kaba na tempu” Jesus-Leitu a splika.

Entretantu riba inisiativa di frakshon di partido PAIS a kuminsá atendé ku e lista negativo. Te ku aworakí e úniko lei ku a logra kita for di riba e lista ta esun di órden públiko ku a drenta na vigor dia promé di ougùstùs último.

Tin mas lei ku tambe eróneamente a keda butá riba e lista negativo manera e.o. e lei ku ta stipulá kuantu ta paga parlamentarionan, lei ku ta regla servisio meteorológiko i e lei ku ta regla penshun.

Prosedura hurídiko
E tardansa ku a surgi den kitamentu di e diferente leinan for di e lista negativo ta debí na e prosedura hurídiko. Segun konsehero hurídiko di PAIS, Natalie Samson-Coffie, ora un lei ta riba e lista negativo ta nifiká ku e lei no ta eksistí i mester kana henter e prosedura di nobo. E lei mester pasa tur e órganonan di konsulta i esei ta tuma su tempu. “No ta asina ku bo por simplemente publiká un lei anto e ta drenta na vigor” Samson a splika.

Pa por implementá e leinan mas lihé posibel a traha riba un modelo kaminda parlamentu ta empoderá gobièrnu pa por pasa e leinan sin ku mester pasa Raad van Advies i Sociaal Economische Raad (SER).

Outor José Manuel Dias