E trabounan na Boka Asencion a para – potrèt: Ret Karibense

E trabounan na Boka Asencion a para – potrèt: Ret Karibense

WILLEMSTAD – Un bista remarkabel, e mashin di koba koló oraño den awa na Boka Ascencion. E boka aki, ku ta konosí pa su kantidatnan grandi di morkoi, su santu ta kousa di e lucha. Te awor minister Suzy Römer di Planifikashon Espasial a para tur trabou. “Mi no por drumi mas di e kantidat di regla ku ta violá.”

E santu na Boka Ascencion ta dushi fini, ideal pa e pista di kareda di kabai ku ta bini na Brievengat, spesialista di animal Stanley Ignacio ta konta. “E santu ta masha bon, pasobra e no ta bira duru nunka i esei ta dushi pa e kabainan kore aden. No por hañ’é kumpra niun kaminda na Kòrsou ke men p’esei a hasi e barterdeal aki ku Uniek Curaçao. Nos ta kohe e santu grátis, i nos ta limpia e sushi ku tin den e boka aki.”

Biólogo marino Mark Vermeij di Carmabi no ta niun tiki kontentu ku e kobamentu di santu. “A traha henter un dam ku a para e moveshon di awa. Nan mester a habrié masha lihé mes pero esaki ta mustra ku nan no tin niun sorto di idea di e ekosistema.” E ta enfatisá ku esaki ta un un área Ramsar protehá.

Boka plèstik
Uniek Curaçao, ku ta manehá e tereno, no ta mira kiko tin malu na e dil aki. “Ta for di 1984 tin e kobamentunan aki”, Theo van der Giessen ta konta. E ta indiká ku niun ora so no ta e área kaminda e morkoinan ta keda. “Ora nan bai ku e santu, pareu ku esaki nan ta bai ku e outonan kibra i otro sushedat ku tin diferente meter hundu den fòndu. No ta pòrnada ku den boka di pueblo ta yam’é Boka Plèstik. Bo por laga e área Ramsar aki shusha kompletamente tambe pero segun mi esei no ta e idea.”

A kuminsá e trabounan sin pèrmit – potrèt: Ret Karibense

A kuminsá e trabounan sin pèrmit – potrèt: Ret Karibense

Asina e pèrmit pa mara barku drenta tòg, Van der Giessen i Ignacio ke kontinuá nan kobamentu. “Sea ku tin oponente òf nò. Nos mester pèrkurá pa e nivel di santu keda bon na e lugá ei.” Un di e oponentenan ta Vermeij. “Hasi manera ta pa konservá naturalesa. Komo hende bo no tin nodi di yuda, naturalesa por yuda su mes. Tin hopi sushedat den e fòndu manera chumbu i katmio, si bo bai kana koba tin e peliger potensial ku esaki ta bini ariba.”

Entretantu un inspektor a supervisá ku a hasi e reparashonnan, minister Camelia-Römer ta bisa. “A drecha e daño mas mihó posibel, a kita e dam, ma bo no por drech’é kompletamente. Nos isla ta midi 444 kilometer kuadrá, ke men nos mester anda ku e espasio ei ku masha kidou. No tin espasio pa kometé eror.”

Infrakshon
E Minister a fada di tur e infrakshonnan ku diariamente e ta konstatá den su ministerio. Riba término korto e ta bai nombra hende èkstra ku mester opservá ilegalidat. “Kontínuamente hende ta sushando nos isla. Aparentemente tin hopi siudadano ku ta haña esaki nòrmal. Esaki no por mas. Basta ku toleransha.”

Outor Anneke Polak