Mientras ku kandela ta destruí hopi tipo di material, esaki ta e kaso ku asbèst solamente na temperaturanan riba 2000 grado Celsius - potrèt: Direct Media Curaçao

Mientras ku kandela ta destruí hopi tipo di material, esaki ta e kaso ku asbèst solamente na temperaturanan riba 2000 grado Celsius – potrèt: Direct Media Curaçao

WILLEMSTAD – No tin sufisiente konosementu riba asbèst na Kòrsou. Esei e speshalista di asbèst Milangelo Isidora ta bisa. Pa Isidora ta inkomprendibel ku gobièrnu no a duna un anunsio di atvertensia ora ku e edifisio di Sentro Pro Arte a disparsé den vlamnan ayera. “Niun hende sa si tabatin asbèst den e edifisio ei. Si esei tabata e kaso, e ta bira puiru i ta bai den airu.”

E teater bieu, Sentro Pro Arte, a kima pa gran parti ayer’ anochi. No por a skapa e edifisio, konstruí entre 1965 i 1968, mas. Awe henter dia bomberonan tabata okupá ku trabounan di ekstinshon posterior.

Si inhalá asbèst, esei por kondusí na mesotelioma – un forma letal di kanser – pero tambe na kanser di pulmon i otro problema ku salú. For di 1993 ta prohibí pa konstruí ku material ku ta kontené asbèst. Poko despues a introdusí e regla ei na Kòrsou tambe.

Probabel
“Mirando ku a konstruí Sentro Pro Arte promé ku e tempu ei, tin un chèns chikitu ku tabatin asbèst den e edifisio”, Isidora ta trese dilanti. E echo ku e edifisio tabata sirbi komo un teater, ta hasi mas plausibel pa Isidora ku a usa asbèst: asbèst ta yuda dèmpel zonido.

Mientras ku kandela ta destruí hopi tipo di material, esaki ta e kaso ku asbèst solamente na temperaturanan riba 2000 grado Celsius. Ora tin kandela, e ta laga los di otro material i ta bai de aire. Pa sa sigur kiko ta e konsentrashon di asbèst den airu, mester midi esaki semper.

“Tur hende mester keda p’aden te ora proba ku tin asbèst i kon esaki ta influenshá e kalidat di airu. Despues lo por indiká ta kua areanan ta kore peliger.”

No tin mapa
Sentro Pro Arte no tabata e úniko edifisio bieu ku tabata deteriorá i for di uso. Jaïr Gonçalves di e ministerio di Salubridat, Medio Ambiente i Naturalesa ta rekonosé ku tin mas edifisio bieu ku kisas ta kontené asbèst. “Te kaminda ku mi sa, no a investigá i traha un mapa di esaki nunka a fondo. Posibelmente lo por tin papiamentu tokante esei despues di e insidente di ayer’ anochi, pero no tin nada konosí di esei aworakí.”

Hopi edifisio ta dekaí i na punto di bash’ aden. E arkitekto di restorashon Michael Newton ta haña ku gobièrnu mester stipulá regla kla i obligá doñonan di edifisio pa hasi mantenshon. Esaki ta kompliká pasobra hopi edifisio ta parti di herensia.

Plachi di golf
Tòg Newton ta kere ku e chèns ta chikitu ku e edifisionan ei tin asbèst: “Ta usa asbèst hopi pa dak kubrí ku plachi di golf. Bo n’ta topa e tipo di daknan ei riba monumentonan original.”

Segun e arkitekto esei ta posibel si, pero solamente si despues a konstruí algu aserka. “Na e renovashon di misa di Santa Famia, por ehèmpel, a renobá e dak ku plachi di golf. Ei lo bo por hañá ‘bo ku asbèst. Tambe si a pone un edifisio chikitu aserka, ta posibel ku a usa material ku ta kontené asbèst, pero nunka a usa material asina monumentunan original.”

Ayer’ anochi bomberonan a konsehá si pa tene bentana i porta será. Esaki no asina tantu en konekshon ku asbèst, sino relashoná ku molèster di huma.

Outor Elisa Koek