WILLEMSTAD – Den un sentensia remarkabel wes na Kòrsou djaluna a determiná ku ‘no tin hustifikashon pa ninga pareha di e mésun sekso un matrimonio sivil’. Miembro di Staten Giselle McWilliam, ku tin algun aña kaba ta lucha pa e introdukshon di un matrimonio habrí (pa tur siudadano, hende lhbti+ tambe red.) na e isla, ta kontentu ku e sentensia.

Pero alabes e ta bisa ku ta ‘un bèrgwensa’ ku mester a yega asina leu na Kòrsou ‘ku un wes mester a mustra parlamento ku nan mester hasi nan trabou.’ E wes a sentensiá den un kaso ku e organisashon di derecho humano Human Rights Caribbean a entamá na nòmber di dos hende muhé na e isla ku tin un relashon mas ku dies aña kaba i ku ker a kasa.

‘Diskriminashon prohibí’
Den e kódigo sivil di Kòrsou a disidí ku por sera un matrimonio solamente entre un hòmber i un muhé. Segun e wes e stipulashon aki ta kontra e prinsipio di igualdat i e prohibishon di diskriminashon manera e ta pará den konstitushon di Kòrsou. P’esei e wes ta bisa ku ta na e legisladó pa tuma medida pa kanselá e ‘diskriminashon prohibí’.

‘Esaki ta un yamada kla pa parlamento pa nan kuminsá traha’
– Parlamentario Giselle McWilliam

Segun McWilliam esaki ta un yamada kla na parlamento pa kuminsá traha. McWilliam (MAN) i èks parlamentario Stephen Walroud (PAR) na 2019 a entregá un proposishon di lei pa e introdukshon di un matrimonio habrí.

Derecho humano
Pero e parlamento di e tempu ei a skohe pa ‘polítika i komodidat personal i no tabata interesá pa trata e lei’. Awor segun e, wes ta imponé e tarea na parlamento pa ‘hasi nos trabou manera ta stipulá pa lei i pa loke ta kumpli ku derecho humano’. E fundashon Human Rights Caribbean (HRC) ta kontentu ku e veredikto ‘pionero’ i ta bisa ku ta ‘un triunfo pa igualdat’. Ademas HRC ta bisa ku lei no tei ‘pa e mayoria di e poblashon òf pa esnan ku ta kere den Dios’. E fundashon ta bisa ku ta ‘espesialmente minoria mester sinti ku lei ta sostené nan’.

‘Pensamentu insular’
Tambe e fundashon ta bisa ku ta ‘desapuntante’ pa establesé ku e Pais Kòrsou apénas ta hasi un esfuerso pa e derechonan di hende lhbti+ i ta pèrmití nan mes ‘pensamentu insular’ den e área di e matrimonio habrí. ‘Kaminda lei ta faya, un wes ku kurashi hopi bia ta e último rekurso’, segun e organisashon.

‘Kaminda lei ta faya, un wes ku kurashi hopi bia ta e último rekurso’
-Fundashon Human Rights Caribbean

E fundashon ta usa e palabra ‘kurashi’ pasobra Korte di Promé Instansha di Aruba na 2020 mes a husga ku e pregunta si por habri matrimonio pa pareha di e mesun sekso ‘kada pais separá por kontest’é, teniendo kuenta ku e ideanan sosial i kultural ku tin den komunidat’. E huisio ei segun HRC ‘ku e sentensia aktual den man por konsider’é komo atrasá’.

Sosten
Foko, e organisashon ku ta sali na interes di e derechonan di e movementu lhbti+, ta mira e sentensia komo un paso padilanti den e emansipashon mas aleu. Pero tambe komo sosten pa tur hende ku ta faboresé igualdat. Un di e luchadónan konosí pa e movementu lhbti+, Mario Kleinmoedig, ta bisa na nòmber di Foko ku e gobièrnu i e parlamento ku motibu di e sentensia awor berdaderamente mester pone atenshon na e matrimonio habrí na Kòrsou.