E rabia, e tristesa i e indignashon na Aruba tokante e manera kruel ku e kachó maltratá Khaleesi a fayesé di maltrato severo, ta grandi. “Justice for Khaleesi” ta kompartí masalmente online, tambe den grupo di turista. Ta eksihí un kastigu pisá, pero e legislashon aktual ta pone ku ta difísil pa aktua.

Ounke ta trahando un lei di bienestar di animal , ku pa mas trempan lo a introdusí otro aña, esaki ta yega lat pa Khaleesi. Pero Minister Ursell Arends di Integridat, Transpòrt, Naturalesa i Kuido di Ansiano sinembargo no ta ekskluí ku por apliká e lei aki ku forsa retroaktivo.

Zoraida Konijn di fundashon pa animal Luna Foundation, lo tin gana di mira ku lo duna e lei e nòmber Khaleesi, ‘pa no lubidá esaki nunka mas’.

Hororoso i kruel
Siman pasá un bisiña prekupá a bati alarma pasobra pa dianan largu por a tende e yoramentu di un kacho mama ku tabata duna lechi den kurá di e hòmber arubano A.G. Pasobra e mes no por a drenta e kurá i pasobra e instanshanan designá no tabata reakshoná el a pidi yudansa di Conijn i su fundashon.

Crijojo Trappers, un organisashon di kuido di animal ku e fundashon di Conijn ta kolaborá kuné, a enkontrá un esená horibel: un kacho flaku flaku, kasi morto, ku tabata mará asina pèrtá na un palu ku e no por a haña oksígeno, miéntras ku seis yu di kachó chikitu hambrá tabata drumi bou di dje.

“Den tur mi añanan nunka mi no a topa ku un kacho bou di sirkunstansha asina kruel. Na su garganta por a mira ku e tabata mará por lo ménos dos luna na e manera aki. E tabata den un grep pa choka”, Conijn ta bisa.

A hasi denunsio, pero ta manera e sospechoso, un persona konosí na e isla, no ke tuma responsabilidat direkto pa e maltrato di su mes kachó, loke ta kousa hopi konmoshon bou di pueblo.

A surgi un kampaña di difamashon berdadero kontra dje ora a publiká e imágennan gráfiko di e sirkunstanshanan ku a haña Khaleesi i su yunan aden. Entre tantu el a tuma retiro komo miembro di e partido polítiko M.A.S., i instanshanan kultural i religioso a terminá e kolaborashon kuné.

“Mi no ta aprobá loke aktualmente ta tumando lugá riba social media, pasobra niun forma di violensia no ta OK”, Conijn ta bisa. Djárason polis a risibí e rapòrt di e outopsia pa finalisá nan investigashon i entregá esaki na Ministerio Públiko.

Kasonan nobo
For di e morto di Khaleesi Conijn a risibí 120 mensahe kaba di menshon nobo riba Facebook, tur tokante bestia di kas mal kuidá.

“Mi Whatsapp tambe ta eksplodé di e mensahenan ku ta drenta i esei ta fantástiko, pasobra e morto di Khaleesi ta kousa algu serka hende, nos ta kolaborá ku tur organisashon di animal pa registrá e notifikashonnan ku ta drenta i pa aktua riba nan.”

“Ta importante pa hende bira konsiente kon nan ta trata nan animalnan doméstiko, tuma responsabilidat i kuida nan bon”, e ta haña. E problema ta eskalá pasobra hende no ta laga sterilisá nan kachonan i pushinan, no ta tene nan bestianan paden den kurá i ta saka kacho i pushi ku nan no ta desea mas pafó riba kaya òf laga nan den mondi.

E mayoria di maltrato di bestia ta trata di animal propio, Conijn, ku aktualmente ta hospedá mas ku 140 kachó ta bisa. Asina organisashonnan pa bestia tin dimas trabou, i te aworakí gobièrnu no por a solushoná e problema; diferente gobièrnu a tuma mitar medida, kaminda mantenshon ta resultá di ta un problema ku ta keda bini bèk.

Hustisia
Online a start un petishon pa pidi atenshon pa maltrato di bestia i hustisia. Den un siman a kolektá mas ku 9000 firma kaba. Riba 13 di aprel organisashonnan di animal na Aruba ta organisá un “Walk of Light” pa Khaleesi i kontra maltrato di bestia na e isla.

Pa Luna Foundation hustisia pa Khaleesi lo a nifiká ku ta adaptá e lei di kacho aktual, pa loke a sosodé e bia aki no sosodé nunka mas. Arends ta spera ku por trata e lei di animal nobo fin di e aña aki den parlamento.

E lei aki mester pèrkurá pa e mantenshon no ta den man di polis di bario, sino ku, meskos ku e lei di animal hulandes, ta trein i apuntá supervisor i e asina yamá boanan.

Mas konsientisashon
Tambe Arends ta haña ku esaki ta e momentu pa kambia e manera di anda ku animal di kas. Pesei e tempu binidero ta kuminsá ku un maneho nobo di bienestar di animal, den kua edukashon i prevenshon ta para sentral.

“Loke a sosodé ku Khaleesi mester ta un lès pa nos komunidat, ku nos ta indiká ku nos no ta tolerá e tipo di aktuashon aki i mésora ta mèldu esaki”, segun Arends.

Conijn tambe ta apelá na komunidat pa wak otro mihó komo komunidat. “Maltrato no ta parti di nos kultura pero awor tòg ta sosodé, nos mester mustra kun nos no ta bárbaro i ku nos ta mihó ku esaki. Pasobra na final ta nos bestianan i nos yunan ta sufri di esaki”, Conijn ta bisa.