Portrèt: Bòi Antoin

KRALENDIJK – Pa basta tempu kaba habitantenan tin krítika riba e proyekto pa desaroyá e area di Bolivia. Nan ta teme ku e lo destruí naturalesa di Boneiru mas i mas. En todo kaso, e desaroyadó ta asumí ku polítikonan lo bai duna nan pèrmit pa kuminsá ku konstrukshon.

Empresario Meine Breemhaar a kumpra e plantashi antiguo Bolivia – ku ta kubri aproksimadamente dies porshento di hinter Boneiru – pa 12 mion dollar na fin di 2019. Pa por konstruí aya, e plan di urbanisashon mester kambia promé. E idea ei ta un pesadia di e siudadanonan ku tin krítika: nan ta di opinion ku polítika mester protehá naturalesa i paisahe di Boneiru.

No a invitá siudadanonan p’e enkuentro aki; prensa so. “A bisa bastante kos, pero awor a yega e momento pa nos ban wak kiko realmente ke bai hasi aya”, asina e lider di e proyekto Erik Berkelmans ta kuminsá e enkuentro.

Hopi pregunta, tiki klaridat
Bolivia ta primintí: ta bai desaroyá ku preservashon di naturalesa i kultura. E enfoke di e presentashon na prensa ta pa ‘realmente mira e echonan di e plan’. Pero a presentá masha poko echo, sigur pa loke ta trata naturalesa.

Ainda no a hasi niun investigashon riba e efektonan pa medio-ambiente. Berkelmans ta atmití ku sin e investigashon, no por bisa ku e plannan lo no tin efekto riba medio-ambiente.

Tampoko e desaroyadónan por a duna garantia ku lo no bai konstruí mas i mas. Ademas, ta di mira si ta bai konstruí kasnan pa siudadanonan ku ta gana hopi plaka, manera nan a sugerí.


E plan tin efekto negativo riba medio-ambiente, si of nò?

‘Kasnan no pa solamente the happy few’, pero e parsela mas chikitu ta 600 m²
Otro promesa ku ta hala atenshon, ta ku e kasnan ku ta bai konstruí ‘lo no ta pa solamente the happy few’. Sino, asina e lider di proyekto ta bisa, tambe pa e habitantenan di Boneiru mes i ku prioridat pa nan.

I kuantu esei ta kosta? E gerente di proyekto no por a logra trese klaridat tokante e rango di preis dje kasnan ku ta bai konstruí.

Riba e pantaya por mira algun ehèmpel di e kavelnan. Por mira ku e lote mas chikitu tin 600 meter kuadrá. Esei no ta eksaktamente yega banda di bibienda popular; netamente e klase di bibienda ku mas habitante ta buskando na Boneiru.

“Bureau Stedelijke Planning a hasi un estudio tokante e nesesidat. Por ahustá e diseñonan aki ainda”, Berkelmans ta splika.

Desaroyadó di proyekto ta primintí restourashon di naturalesa
Ban bèk n’e promé pantaya di e presentashon di ‘Bolivia, kiko nò?’. E desaroyadó di e area lo no sòru pa ‘destrukshon di naturalesa’, por lesa. Lo kita menos palu posibel i konstruí di un manera ku ta ‘inkluí naturalesa’.

E desaroyadó ta primintí di tin un enfoke riba restourashon di naturalesa den e area. Ademas, tin tiki naturalesa n’e sitionan ku nan kier konstruí, asina e direktor di e proyekto ta bisa. “Nos no kier bai kore trapa tur kos, paso esei no tin niun sentido i kos ei ta malu pa naturalesa.”

Preguntanan parlamentario
Partij voor de Dieren a hasi algun pregunta parlamentario kaba tokante Bolivia. Minister Hugo de Jonge (Bibienda i Ordinashon di Teritorio) a bisa ku e mes kier observá un ke otro durante su bishita na Boneiru e siman aki, promé ku e duna kontesta.

10 porshento ta keda 10 porshento? Desaroyadó no ta duna garantia
Sierto siudadanonan ta teme ku lo por bai konstruí mas i mas den próksimo añanan na Bolivia, asina ku polítika bai di akuerdo pa kambia e plan di urbanisashon di Boneiru. “Nos ta ban konstruí un siudat den fase”, asina e propietario Breemans a bisa anteriormente den De Telegraaf.

E desaroyadónan a bisa fo’i kuminsamentu ku lo huza ménos di 10 porshento di e area di Bolivia pa konstruí. Pero durante e konferensia di prensa, e lider di proyekto no por duna ningun garantia ku realmente esei lo bai keda asina.


10 porshento ta keda 10 porshento?

‘Nos ta suponé ku Konseho Insular lo kolaborá’
Apesar di tur krítikanan, e desaroyadónan di e proyekto ta konvensí ku polítika lo bai di akuerdo. “Nos ta asumí ku Konseho Insular lo kooperá, spesialmente paso nos ta kere ku nos tin un bon plan. Tambe nos ta hibando un proseso ku hopi atenshon, ku bon investigashon i di un forma bon evaluá.”

Anke ku e investigashonnan (por ehèmpel, esun di e efektonan di medio-ambiente) no ta públiko ainda, sigun Berkelmans nan lo ta ‘disponibel n’e momento apriopiá’.

E proyekto lo nifiká ‘hopi’ pa Boneiru, Berkelmans ta bisa. “Pa e transishon den e merkado di bibienda, pa empleo, pa inovashon ku por bini aki; paso lo por apliká materialnan i téknikanan nobo i agrikultura por probechá di esei. Asina tantu benefisio, ku mi ta kere ku Eilandsraad lo ta hopi interesá mes den esei.”

Bishitá e site di Landgoed Bolivia i wak pa bo mes.

No ta invitá siudadano krítiko
E gerente di proyekto no kier a papia ku e siudadanonan durante e reunion aki.


Dikon no ta papia ku siudadanonan?

Caribisch Netwerk ta lesa durante e enkuentro un di e diferente krítikanan, manera di aktivista Wilma Nijland ku ta biba serka di Bolivia, na e gerente di proyekto. Pero Berkelmans no por duna kontesta.


Un reakshon di un siudadano ku tin krítika

‘Siudadanonan por hasi bezwaar ora t’asina leu’
Segun Berkelmans, tur hende por tin un opinion tokante e plannan i ku nan ta habrí p’e opinionnan. Kiermèn, lo bai tin un reunion pa siudadanonan? “Esei t’e intenshon si. Henter e proseso di e plan di urbanisashon, nos ta hasi’é huntu ku e munisipio.”

“Tin henter un manera pa yega n’esei, ku ta enserá un ròndu di konsulta i anochi di informashon. Kiermèn, naturalmente, habitantenan di Boneiru lo por tuma nota di esei.” Ta di mira si esei realmente ta bai tuma lugá tambe.