Portrèt: Natasja Gibbs

AMSTERDAM – “Den komunidat homoseksual na Hulanda hopi bia ta mira nos komo opheto di plaser òf ta usa nos komo ‘maskota di diversidat’. Serka polis pa motibu di profilamento étniko nos no ta sinti nos seif. I den nos propio komunidat pretu te ainda nos ta un tabú.

E yu di Kòrsou Naomie Pieter di Black Queer & Trans Resistance a fada di e diskriminashon i e violensia kontra hende LHBT koló skur na Hulanda. Huntu ku entre otro e aktivistanan kurasoleño Collin Edson i Wigbertson Julian Isenia djadumingu el a organisá e ‘Marcha pa e Derecho di Ta Bo Mes’. Un 200 i piku hende a bin partisipá na Amsterdam.

Den e promé luna di 2018 kaba tabatin kuater víktima di violensia relashoná ku homoseksualidat. “E víktima mas resien tabata un hóben koló skur di 24 aña. Pero polis a trata e kaso manera ‘un atrako komun’. Miéntras ku su situashon tabata komparabel ku di otro víktima, solamente e tabata pretu”, ko-organisadó Isenia ta bisa.

“Nos ta mira esaki sosodé muchu hopi: no por mira nos ku ta hende hòmber koló skur komo víktima, pero si komo malechor potenshal. Apsurdo pasobra for di sifra esaki no ta sali niun ora.”

Wigbertson i e otro organisadónan di e marcha ke un trato mas serio serka polis i serka e komunidat homoseksual di Hulanda. “Hashtag mi no ta un opheto di plaser seksual i hashtag I am not your chocolate, usa e hashtagnan aki ora bo bisa òf filma algu di e marcha aki riba social media”, ko-organisadó Collin Edson ta bisa duru djis promé ku e marcha.

“E previshonnan pa hende gay koló skur ta ménos ku pa gay blanku”, Naomi Pieter ta konta. “Hende ta suponé ku ora bo ta pretu i gay bo mester di e mésun sosten ku tur otro gay. Pero no ta tene kuenta ku nos desendensha karibense. Nos ta bini di un ambiente religioso kaminda apénas ta papia tokante seksualidat, kòrda tokante homoseksualidat.”

“Bo no por parti mi kolo, mi orientashon seksual i mi sekso for di otro” – Potrèt Natasja Gibbs

Esnan ku a tuma e inisiativa pa e marcha ke haña mas lugá kaminda hende koló skur LHBT for di nan propio ambiente karibense por haña sosten, i na final mas lugá di sali kaminda nan tambe por sinti nan mes na kas. “Konta ku nos, en bes ku nos akudí solamente ora hasi algu ku diversidat.”