Portrèt: Pixabay

LEIDEN – Kasi tres kuart di pueblo di Kòrsou añanan largu a keda limitá intenshonalmente den nan oportunidatnan pa bai dilanti. Iglesia katóliko a hunga un papel importante den esaki, asina ta sali for di investigashon sientífiko.

Tabata un sekreto públiko na Kòrsou, pero awor siensia a konfirmá. Espesialmente e parti di pueblo koló skur, pafo di siudat, te leu den siglo binti a tené atras den tur su oportunidatnan sosial, espesialmente den enseñansa i labor, pa evitá ‘inkietut’.

Margo Groenewoud a promové na universidat di Leiden. El a hasi investigashon di e desaroyo di komunidat kurasoleño entre 1915 i 1973. For di su material di entrevista i archivo ta sali kon estrechamente gobièrnu kolonial tabata kolaborá ku iglesia katóliko i mundu di komèrsio.

Groenewoud ta konta ku na Kòrsou semper tabatin e miedu di un revolushon di e klase kolo skur di pueblo. “Lidernan di misa te leu den añanan ’50 tabata haña ku e yu di Kòrsou katóliko no tabata kla pa partisipashon sosial i polítiko.” Ta famianan katóliko selektá so tabata haña akseso na bon enseñansa.

Labor
Den e área di oportunidat di trabou i entrada tambe hopi bia e kos tabata bai malu segun e investigashon. Te na Segundo Guera Mundial e kompania di zeta CPIM, despues Shell, tabata preferá di tuma migrante temporario, na lugá di hende lokal. “Nan tabatin miedu pa e hendenan bira muchu mòndu i eksihí sierto kondishon di labor. Iglesia tabata masha importante pa tene un parti di pueblo na un distansha.”

Doloroso
E anunsio di e promoshon só kaba ta trese hopi reakshon den medionan sosial. “Mi no ta kere ku e konklushon ta un sorpresa. E doló ta sinta espesialmente den e echo ku no a hasi nada kontra di loke a sosodé i awor ta menta e echonan”, Groenewoud ta bisa. E ta kontentu ku e kantidat di reakshon for di Kòrsou. “Bo ta mira ku e ta trese komprenshon ku por yuda e komunidat bai dilanti.”

Esaki ta sali por ehèmpel den e introdukshon di derechi di vota general na 1948. Lidernan di bario a bira aktivo pa papia tokante polítika den nan bario i distribuí konosementu tokante gobièrnu i demokrasia. “E resultado a kue iglesia katóliko kompletamente di sorpresa. Kontra tur espektativa pueblo a vota mas parti nashonalista.”

Groenewoud ta enfatisá ku ta e lidernan di den iglesia katóliko tabata pèrkurá pa tene hende atras. Hopi enfermera i dosente individual for di den misa, i tambe padernan progresivo manera Brenneker i Römer, sigur tabata importante pa e desaroyo di e komunidat.

Konta bai awor ku Kòrsou?
E pregunta ta si awor si entretantu e oportunidatnan ta igual. Groenewoud ta mira sufisiente indikashon ku e problemanan di ántes ta keda mantené un atraso. “Pa mucha ku sierto desendensia na sierto skol ainda no ta haña ta normal pa nan bai havo. Awor nos mester mustra esaki ku sifra.

Dia 21 di sèptèmber Groenewoud lo defendé su tésis na University of Curaçao públikamente. Na e universidat ei e lo bira dosente di siensia di kondukta i guia investigashon.