Pa hopi venezolano na Kòrsou e resiente akshon merikano na nan pais natal no ta leu di nan realidat. Entre stènt di fruta, sitionan di konstrukshon i kòmbersashonnan pokopoko den anochi, nan ta sigui kada desaroyo di aserka. Tin ku tin e kurashi pa papia, otro ta keda ketu pa motibu di miedu – nan tur ta bibando entre speransa i inseguridat. Segun kálkulo tin en total diesdos mil venezolano ta biba na Kòrsou.
Anochi a kuminsá kai kaba, pero ainda tin hende na e barkitonan di fruta venezolano – e marshe flotante di fruta i bèrdura – den Punda, e sentro di Willemstad, pa alkansá kumpra produkto fresku lihélihé. Ya ta e di kuater dia despues ku Estadonan Uní a saka presidente Nicolás Maduro i su kasá Cilia Flores for di nan pais, riba òrdu di e presidente merikano Donald Trump.
E ambiente na e barkitonan ta bibu, manera kustumber. Na nan manera alegre i úniko, e bendedónan venezolano ta ofresé nan merkansia na e hendenan ku ta bishitá nan, esunnan ku ta kana pasa i e outonan ku ta kore pokopoko den e kaya. “Nos tin fruta i bèrdura fresku ku a drenta awe,” un di e bendedónan ta bisa. E surtido ta ámplio: diferente tipo di fruta i bèrdura, komplementá ku kos dushi venezolano – un retrato kolorido di paisnan tropikal.
Optimismo kouteloso
Un di e bendedónan (su nòmber ta konosí pa redakshon), ta konta ku ta reina un alivio. Despues di un paro kòrtiku, e barkitonan di fruta a bolbe haña pèrmit pa nabegá pa Kòrsou for di Venezuela. E paro tabatin di aber ku e akshonnan merikano na Venezuela. A parte di fruta i bèrdura, e barkitunan ta transportá otro merkansia tambe entre Venezuela i Kòrsou.
“Nos ta aportá konsiderablemente na e ekonomia di Kòrsou” un kolega bendedó ta bisa, mientras e ta mustra riba e produktonan etalá bou di e pañanan di bela kolorido pa tapa solo. Den kurso di añanan e barkitonan venezolano a krese bira un parti identifikante di e bista den kaya i a la bes un atrakshon turístiko.
E ambiente ta bòltu, asina ku e kòmbersashon yega na Venezuela. E brio ta traha lugá pa koutela. Alivio ta visibel, pero interkambiá ku preokupashon. Enfátikamente e bendedónan ta pidi pa anonimidat. Meskos ku na otro kaminda – na Venezuela mes, i pafó – miedu pa represaya ta reina. Papia libremente riba e situashon den e pais bisiña, ta keda riská.
Kontratista mòndu: “Mi ta kontentu ku el a pasa”
Hinteramente otro ta e posishon di e kontratista venezolano (su nòmber ta konosí pa redakshon), ku ya tin dies aña bibá na Kòrsou. E no tin miedu pa papia públikamente. “Mi ta kontentu ku loke a pasa ku e pareha matrimonial Maduro,” e ta bisa, mientras e ta sep un limonada na un snèk, disfrutando di e bida di anochi relahá, despues di un largu dia di trabou. Pero e tampoko ke pa su nòmber bira konosí. E ta spesialisá den konstrukshon i mantenshon di pisina, i ta yen di trabou.
Inkredulidat – notisia a yega Kòrsou den mardugá
Estando huntu ku otro paisano den esfera kasero na un enkuentro, ku a kuminsá djabièrnè anochi último i a sigui te djasabra mardugá, e notisia di e detenshon di Maduro a drenta. E promé informenan a bini di Venezuela, ku miembronan di famia puntrando venezolanonan na Kòrsou si ta bèrdat ku merikanonan a hisa Maduro bai ku ne. Nan mes kasi no a haña informashon. Pokopoko a bira kla pa e venezolanonan na Kòrsou tambe, ku en berdat esaki tabata e kaso.
Kiko e kontratista venezolano a sinti e momentu ei?
“Un gran legria i satisfakshon, pasobra mi por ta huntu ku mi famia atrobe i brasa nan,” e ta bisa. Su tata i tres yu ta biba na Venezuela ainda. E ta mantené su famia aya ku e entrada di su trabou na Kòrsou. E ta konvensí di ku otro paisnan lo habri nan portanan atrobe pa venezolanonan. “No ta un sekreto ku hopi pais a sera nan fronteranan pa nos,” e ta indiká.
E venezolanonan na Kòrsou ku ken e kontratista tin kontakto – i nan ta hopi – tur ta preokupá. Kasi tur hende tin famia na Venezuela, i ta teme pa nan siguridat den e situashon aktual. Hende tin miedu ku lo tin múltiple atentado, kaminda nan famia por resultá heridá, òf pa disturbio na gran eskala si e pueblo subi kaya atrobe, manera a yega di sosodé anteriormente. Esei lo por kondusí na konfliktonan interno i violensia bou di e poblashon.
‘Miedu imponé’
“Tòg, asta ami sa tin miedu,” e ta konta. “Nan a imponé un miedu mental riba nos. Si bo papia, tin chèns ku bo ta kai será, ta asesiná bo, òf ku algu ta pasa ku bo famia. Ku berdadero libertat di ekspreshon niun hendo lo mester tin miedu.” E kontratista a sali di Venezuela pa Ecuador dia 14 di mei 2017 pa motibu di e krisis ekonómiko, i e skarsedat di produktonan básiko. Despues di mas ku un aña el a sigui pa Kòrsou, kaminda el a yega dia 28 di òugùstùs 2018.
“Mi ta gradesidu na Kòrsou. No tabata fásil. Mi a topa ku bon hende den e mundu di konstrukshon, ku a sostené mi. Awendia mi ta traha independientemente, i mi tin un kompania kontratista chikitu.”
Kòrsou komo puerto safe
“Pa ami, Kòrsou ta un puerto safe,” e empresario indokumentá ta bisa. “Maske mi ta venezolano, mi ke kontinuá mi bida aki. Mi kurason ta na Venezuela – ta ei mi famia ta biba – pero mi stima Kòrsou tambe, komo si fuera e ta mi nashon natal.”
For di dia ku el a sali, e no a regresá Venezuela. Ainda e ta atendiendo su pèrmit di estadia i trabou. “Asina ku mi papelnan ta na òrdu, lo mi bai Venezuela. Pero lo mi bini bèk. Mi futuro ta na Venezuela, pero Kòrsou a duna mi hopi. Idealmente, lo mi ke biba den tur dos pais.”
Speransa nobo
“Ta manera tin lus na fin di e tùnel,” e refugiado venezolano ta bisa. “Bintiseis aña di opreshon ta muchu largu. No por ta, ku e mesun poder ta goberná un pais henter un bida.” E ta enfatisá ku e no ta selebrá e atake merikano, pero ku un kambio ta nesesario.
Indokumentadonan ta tene nan kurason
Pa hopi venezolano ku ta na Kòrsou sin dokumento válido, e situashon ta tenso atrobe. Áños pasá nan a hui di nan pais, hopi biaha bou di sirkunstansianan deplorabel. Awor ta mas grandi so e insiguridat pa nan famia na Venezuela a bira.
500 dòler pa pasashi ku peliger di bida
Un eks-ámtenar (su nòmber ta konosí pa redakshon) na Venezuela, tin ocho aña kaba indokumentá na Kòrsou. El a paga 300 dòler pa un pasashi ku lancha, huntu ku 28 otro. Seis hende a hoga durante e biahe, bou di kua e doño di e lancha.
“Nos e yega 2’or di mardugá,” e ta konta. “Mesora m’a bai skonde den seru, i m’a keda ei dos dia i mei. Nos no tabata konosé e teritorio. Mi tabata kana pia abou, ku hamber.” Despues di dianan den mondi, e eks-amtenar tabata drumi riba kaya, i el a risibí maltrato verbal i físiko. Despues el a topa ku hende ku a yud’é ku trabou i hospedahe. Tòg bida a keda duru, ku trabou mal pagá, bou di sirkunstansianan paresido na sklabitut.
A registr’é durante e periodo di COVID, i el a haña sosten di Krus Kòrá. “Ketubai mi ta agradesidu pa esei.” E ta bisa: “Mi tin famia na Venezuela. Loke ta pasando ei, ta hasi doló. Te asta si kos drecha, lo mi keda aki. Mi ta sinti mi kurasoleño.”
Regresá òf keda?
Un otro hòmber venezolano di 50 aña di edat (su nòmber ta konosí pa redakshon), tin shete aña kaba na Kòrsou, sin dokumento. Tempu ku el a yega, el a skonde pa simannan largu den serunan. Entretantu e tin un pareha kurasoleño i e ta kontemplá pa, si e situashon pèrmití, muda kuné pa Venezuela.
“Mi ta spera ku e akshon merikano lo resultá positivo,” e ta bisa koutelosamente. “Pero mi ta keda alerta.”
Bèk na e barkitunan di fruta
Ora anochi kai i e último klientenan bai, e bendedónan di fruta ta kuminsá rekohé nan produktonan. Nan ta pasa anochi riba nan barkitunan na waf. Mañan nan lo ta kla atrobe for di trempan.
Mensahe uní:
“Tur kaminda na mundu venezolanonan ta traha pa sostené nan famianan.”
“Nos lo sigui bishitá Kòrsou – kiko ku pasa.”
“Merka no tin e derecho pa drenta un pais soberano.”
“Maduro mester a bai mas promé.”
Kiko futuro lo trese pa Venezuela – niun hende sa. Pero pa e bendedónan di fruta un kos ta sigur: mientras ku por, nan lo sigui bini.
“Nos a bira parti di Kòrsou,” un di nan ta bisa. “I nos ta karga e isla den nos kurason.”