Portrèt: Marit Severijnse

KRALENDIJK – “Ántes mi tata tabata bai i awor ku e no tei mas, mi ta haña importante pa represent’é i e famia,” esei e famia di defuntu Elka Coffie ta bisa. Riba 4 di mei Boneiru a tene un konmemorashon adaptá. Pa motibu di corona, meskos ku aña pasá, un kantidat limitá di hende por tabata presente.

 

reportahe di Marit Severijnse (na hulandes)

Maske kon oustero, tòg ta bon pa para ketu un ratu serka e tempu masha fastioso ei”, segun Coffie. Su tio a fayesé den Segundo Guera Mundial. “Mi ta kere e tabatin 40 i piku aña, masha hóben.”

Trùk militar na Rincon

Edit Straus di 77 aña di edat a wak e konmemorashon na kas via livestream. Straus a nase na Boneiru i komo mucha chikí den e temporada di guera tabata na e isla. “E tempu ei mi no a realisá niun ora. Úniko kos ku mi por kòrda di e tempu ei ta ku militar a pasa den trùk na Rincon. Esei tabata algu ku suspenso komo mucha.”

Na kas no tabata papia di guera i despues na skol tampoko Straus no a siña nada tokante e papel di Antia den Segundo Guera Mundial. “Semper tabata duna lès di historia segun e punto di bista hulandes. Na Kòrsou kaminda mi a bai skol tampoko no a konta nada di e papel di e islanan.”

Ta te despues ora Edith a siña konosé su kasá, ku ta èks veterano, el a bai profundisá mas. “Ta te despues mi tabata sa ku tabatin boneriano presente. Di bèrdè tin un buraku den nos edukashon. Hende ku a pèrdè famia, por konta algu mas.


Sanger hudiu
Judith Brekelmans tabata presente na e konmemorashon komo miron. “Mi ta haña ku nos mester selebrá libertat tur dia, pero bo mester realisá bon kiko a sosodé promé.” Brekelmans mes tin Sanger hudiu i su mayornan komo tiner a pasa den guera na Amsterdam. “Mi ta konmemorá esei tambe. Nan tabatin hende ta skonde den nan kas. A manda mi welanan i tawelanan pa kampamentunan di labor.”

Elka Coffie ta spera ku e añanan binidero lo bini mas atenshon pa e konmemorashon. “Ántes tabata hasi mas kos. E tempu ei tabata envolví mucha di skol tambe.”Brekelmans ta kompartí e opinion ei. “Mi ta komprondé ku aworakí nos no por tin un plenchi yen di hende, pero mare un dia si nos por tin esaki. Kisas nos tur mester pensa kon nos por trese e konmemorashon bou di atenshon atrobe.”

Strauss tambe ta mira ku último añanan e kos ta bira ménos bishitá. “Mi tin miedu ku aworó no ta sobra nada ora e generashon bieu no tei mas. Pa hóben ta masha difísil pa realisá kiko esaki ta nifiká pa nan.”

4 i 5 di mei na skol
Malu Pothof ta dosente di skol básiko den grupo 6. E ta konta ku ta na e yefrounan i maestronan mes pa duna kontenido na e konmemorashon i sinku di mei. “Ami lo mester duna mas atenshon na esaki. Riba sinku di mei mi ta kere mi ta bai hasi algu èkstra.”

E ta konta ku pa skol básiko sí tin un website tokante historia lokal di Segundo Guera Mundial. “E Buki Karibense di Pensa”. Eiden tin hopi informashon masha leuk pa mucha. Mi ta bai mustra fragmento di esaki. Pa enseñansa sekundario no tin algu asina. Mi ta djis konta nan kiko nan ta selebrá. Nos a haña un buki sí di sklabitut ku nos por usa den lès”, dosente Julisa de Grijze ta konta. Pero ántes e no tabata sa ku e konmemorashon di kuater di mei tabata trata di Boneiru tambe. “Nunka mi no a ripará e konekshon ei.”