Investigashonnan di awa residual ta montoná, pero koral ta sigui sin protekshon

For di 2023 tin un malesa tenas i kontagioso ta menasá e refnan di Boneiru: e Stony Coral Tissue Loss disease, ku entretantu a okashoná hopi daño na diferente sitio. Loke ta hasi e situashon pió: ta laga gran parti di e awa residual di e isla bai laman sin purifikashon. Esaki ta trese kuné ku e koral no por defendé su mes bon kontra malesa.

Biólogo marino Roxanne Francisca di e organisashon pa naturalesa Stinapa tin un tempu largu kaba ta preokupá su mes pa esaki. Ta blo investigá, evaluá, konsultá i plania – pero ehekushon mes ta keda atras. “Lástimamente nada a kambia,” Francisca ta bisa. Miéntras ku e polushon ku awa residual ta konosí ya pa años kaba i ta riba agènda.

Solamente 14 porshento purifiká
Lo mester purifiká tur awa residual na Boneiru promé ku esaki drenta naturalesa, pero den práktika esaki no ta sosodé kasi. Ounke a konektá mas bario na e ret di riol den 2023, ketubai ta purifiká solamente 14 porshento di e awa residual realmente. E porsentahe ei a keda un aña i mei meskos.

Mayoria polushon ta bini di bibienda i empresa. Di tur e awa pa bebe ku ta usa riba e isla – ku tambe ta awa pa baña, hasi limpiesa òf yena pisina – ta un parti chikitu ta resultá finalmente den e instalashon pa purifiká awa. Sobrá ta disparsé pa gran parti den e suela i ta bai laman finalmente. “No ta trata di awa residual di bibienda so, pero tambe di e hospital”, e sientífiko Stacey MacDonald a yega di bisa den un podcast di NTR ‘De Vergeten Klimaatcrisis’ (E krisis di klima lubidá).

Hopi investigashon, poko resultado
Pa por tin un mihó bista riba e problema, e Universidat di Wageningen – huntu ku e ministerio hulandes di Infrastruktura i Maneho di Awa – a kuminsá un investigashon grandi di e proliferashon di awa residual. Stinapa ta yuda, kolektando muestra di awa. Pero e resultadonan no ta konosí ainda.

Esei no ta e úniko investigashon ku tin andando. Wageningen ta trahando na un asina yamá ‘plan pa awaseru’, ku tin ku identifiká e sitionan kaminda awaseru ta bai para òf ta kore bai. Ta wardando riba e rapòrt ei tambe. Kada aña atrobe e temporada di awaseru ta sòru pa problema dor di e kareteranan den mal kondishon i e mantenshon atrasá di e kloakanan. Ora tin yobida pisá, e awa sushi ta bai laman ainda mas lihé.

Banda di tur esaki, gobièrnu ta bisa di ta trahando na un ‘plan pa dam’ pa drecha damnan bieu pa wanta awa mihó. Esei lo tin ku baha e molèster ora tin awaseru fuerte. Pero e trabounan ei ta planiá pa ‘e di dos mitar di 2025’.

Nada di vishon kla ni meta konkreto pa 2025
E gobièrnu lokal ta bisa di a traha – huntu ku e Kompania pa Awa i Energia – na un asina yamá ‘vishon pa awa residual’. Pero Konseho Insular mester aprobá e plan ei ainda. Kiko e plan ei ta enserá òf mester produsí, ta kedando vago.

Segun e munisipio ‘no a formulá meta spesífiko ainda pa 2025’. Ta te ora tur resultado di investigashon drenta, gobièrnu ke determiná ‘si mester tuma medida, i si ta asina, kua’.